Energetska učinkovitost u Hrvatskoj

Energetska učinkovitost u Hrvatskoj Energetska učinkovitost u Hrvatskoj Energetsko certificiranje

U Hrvatskoj se veća pažnja energetskoj učinkovitosti počela posvećivati tek posljednjih desetak godina. Po ukupnoj potrošnji energije nalazimo se u „zlatnoj sredini“; naša učinkovitost je bolja od ostalih zemalja u regiji i istočnoj Europi, ali zaostajemo za onom u zapadnoeuropskim zemljama. Potreba da realiziramo efikasne mjere za korištenje minimalno moguće energije uz očuvanu stopu proizvodnje zasniva se i na dodatnim elementima. Hrvatska nema dovoljno vlastitih energetskih kapaciteta čime postaje ovisna o uvozu energije. Istovremeno, prisutan je i stalni porast cijena energenata. 

Najveći dio (41%) otpada na stambene i nestambene zgrade, i on je u stalnom je porastu. To je rezultat porasta standarda život, s kojim raste i potrošnja kako toplinske energije za grijanje, tako i energije za hlađenje, posebno masovnim uvođenjem klimatizacije u zgrade. Budući da je sektor zgradarstva najveći potrošač energije, on ima i najveći potencijal za ostvarenje ušteda energije. Zgrade se grade na relativno dug period sa stalnim porastom potrošnje kao odrazom povećanja životnog standarda (potrošnja za grijanje, pripremi tople vode, klimatizaciji i rasvjeti).

Od ukupne potrošnje energije u zgradarstvu najveći udio čini potrošnja energije za grijanje i klimatizaciju zraka i to više od 50% ukupne potrošnje energije. U stambenom sektoru za grijanje troši se oko 57% energije, za pripremu tople vode 11%, rasvjetu i uređaje 25%, te za kuhanje 7% finalne energetske potrošnje. U zgradama nestambene namjene raspodjela potrošnje energije je slična: za grijanje 52%, za pripremu tople vode 9%, rasvjetu 14%, hlađenje 4%, kuhanje 5% i za ostalo 16%.

Zbog potreba za sigurnijom opskrbom energije te osiguranjem zaštite okoliša i održivog razvoja, Republika Hrvatska je, u sklopu eurointegracijskih procesa, prilagodila zahtjevima Europske unije cjelokupni koncept reforme energetskog sektora kroz pravni i institucionalni okvir. Posebno je važna Direktiva o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama (2006/32/EC), koja Republiku Hrvatsku obavezuje o postavljanju kvantitativnih ciljeva za poboljšanje energetske učinkovitosti u razdoblju od 2008. do 2016. godine. U skladu s energetskom politikom Europske unije izrađena je nova nacionalna strategija energetske učinkovitosti. Definiran je cilj smanjenja neposredne potrošnje energije za 9% do 2016. godine postizanjem uravnoteženog energetskog sustava koji se temelji na sigurnoj opskrbi energijom, konkurentnosti i očuvanju okoliša.

Energetski Certifikat Zagreb

Energetski certifikat Zagreb