Obnovljivi izvori energije

Obnovljivi izvori energije Obnovljivi izvori energije Energetska učinkovitost

Energija je osnova današnjeg visoko tehnički razvijenog svijeta. Stalni porast svjetske populacije donosi veće potrebe za energijom te je čovječanstvo u kontinuiranoj potrazi za izvorima energije koji bi primjereno pokrili energetske potrebe.Nedavna kretanja cijena primarnih izvora energije od vrlo visokih do vrlo niskih te značajni poremećaji zbog političkih problema, otkrili su slabosti trenutnog energetskog sustava na koji se oslanja svjetska ekonomija.

Kroz povijest ljudi su koristili razne oblike i izvore energije. Ugljen je omogućio ulazak u industrijsku epohu, nafta je revolucionirala transport i smanjila udaljenosti, a nuklearna energija je omogućila dalji razvoj, ali i otvorila brojna ekološka pitanja. Danas kada je korištenje energije na globalnom nivou dostiglo razinu da će zalihe fosilnih goriva uskoro biti iscrpljene, sve više na značenju dobivaju obnovljivi izvori energije.

Postoji mnogo razloga zbog kojih su fosilna goriva i dalje dominantni izvori energije u većini država diljem svijeta. Jedan od glavnih razloga je da su to tradicionalni izvori energije, a s time dolaze i vrlo jaki lobiji koji mogu znatno utjecati na političku volju država i političara. Drugi razlog za korištenje fosilnih goriva je njihova početna vrlo niska cijena zbog kojih se države u razvoju češće odlučuju da bi osigurale jači ekonomski rast. Argument koji ozbiljno prijeti sektoru fosilnih goriva su klimatske promjene koje se javljaju zbog ispuštanja stakleničkih plinova koji nastaju korištenjem fosilnih goriva.

Obnovljivi izvori su oni izvori energije koji su sačuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomično. Većina obnovljivih izvora energije potječe, direktno ili indirektno, od Sunca. Posebno su istaknuti: energija vodotoka, vjetra, Sunčeva energija, biogoriva, biomasa, bioplin, geotermalna energija, morskih mijena i morskih valova. Obnovljivi izvori energije sudjeluju s manje od 1% ukupno proizvedene energije. Taj udio u budućnosti će se znatno povećati jer neobnovljivih izvora energije ima sve manje i sve su skuplji. Obnovljivi izvori energije mogli bi pokriti današnje svjetske energetske potrebe čak 3078 puta. Trenutna tehnička dostupnost obnovljive energije nije velika, ali još uvijek može pružiti šest puta više energije no što se danas u svijetu troši.

Iz perspektive zaštite okoliša i zaštite zdravlja građana, obnovljivi izvori energije su manje štetni za okoliš nego konvencionalni izvori, posebno u smislu ispuštanja stakleničkih plinova, krutih čestica, teških metala, plinova uzročnika kiselih kiša i plinova uzročnika prizemnog ozona. Takve onečišćujuće tvari i njihovi derivati dovode do uništavanja ekosustava, usjeva i šuma, a kod ljudi uzrokuju probleme dišnih organa i razne bolesti.

Obnovljivi izvori energije su izvori energije koji su nastali kao posljedica prirodnih procesa, a koji se postojano obnavljaju. U prirodi nastaju kao produkt prirodnih procesa, a energija čiji su nositelji potječe direktno od Sunca ili iz dubina Zemlje. Obnovljivi izvori energije nekoć su se dijelili na tradicionalne obnovljive izvore energije u koje spadaju svi oblici iskorištavanja hidroenergije i energije biomase, dok u nove obnovljive izvore energije u koje ulaze energija Sunca, vjetra, geotermalna energija i drugi nekonvencionalni oblici obnovljivih izvora energije.

Ipak sve većom popularizacijom energije Sunca i energije vjetra, upravo su ti tradicionalni obnovljivi izvori energije na neki način pali u drugi plan. Drugu definiciju obnovljivih izvora energije dala je Međunarodna agencija za energiju prema čijem tumačenju se obnovljiva energija dobiva iz prirodnih procesa koji se stalno obnavljaju, a koja uključuje: električnu i toplinsku energiju dobivenu iz izvora Sunčeve svjetlosti, vjetra, energije kopnenih vodotokova, oceana, biomase i geotermalne energije te biogoriva i vodika dobivenih iz obnovljivih izvora energije.

Primjena obnovljivih izvora energije važna je iz nekoliko razloga:

• obnovljivi izvori energije imaju vrlo važnu ulogu u smanjenju emisije ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferu. Smanjenje emisije CO2 u atmosferu je politika Europske unije, koju i Hrvatska prihvaća u svojoj energetskoj strategiji

• povećanje udjela obnovljivih izvora energije povećava samoodrživost elektroenergetskog sustava u slučajevima eventualne energetske krize. Pomažu u poboljšavanju sigurnosti dostave energije na način da smanjuje ovisnost o uvozu energetskih sirovina ugljena, plina i nafte

• očekuje se da će obnovljivi izvori energije postati ekonomski konkurentni konvencionalnim izvorima energije u srednjoročnom ili dugoročnom razdoblju.

U razdoblju do 2030. godine udio fosilnih goriva postupno će se smanjivati tako da će prirodni plin i sirova nafta zajedno sudjelovati s približno 25%. Preostale tri četvrtine proizvodnje primarne energije činit će obnovljivi izvori energije pri čemu će udio vodnih snaga iznositi oko 32 %, udio ogrjevnog drva i biomase 19,6%, a udio ostalih obnovljivih izvora 23,6%.

Energetski certifikat Zagreb