Prozori, staklene površine i vanjska vrata

Prozori, staklene površine i vanjska vrata Prozori, staklene površine i vanjska vrata Energetska učinkovitost

Kvaliteta prozora i vrata, nenosivih elemenata građevine kojima zatvaramo predviđene otvore, od presudne je važnosti za energetsku bilancu cjelokupne građevine. Prozori su građevinski element koji omogućavaju osvjetljavanje, propuštanje Sunčeve energije, prozračivanje te zaštitu od vanjskih utjecaja i toplinskih gubitaka.

Iako zauzimaju mali dio ukupne površine ovojnice zgrade, gubici kroz prozore su 10 puta veći od onih kroz zidove. Toplinske gubitke kroz prozore dijelimo na transmisijske gubitke i gubitke ventilacijom (provjetravanjem) te zbrojeno iznose preko 50% ukupnih toplinskih gubitaka zgrade.

Koeficijent prolaska topline U(k) ovisi o kvaliteti prozora i kreće se od 3,50 W/m2K kod starih jednostrukih drvenih prozora do 0,80 W/m2K kod modernih prozora od troslojnih stakla s plinskim punjenjem. Europska zakonska regulativa propisuje vrijednosti koeficijenta prolaska topline u rasponu 1,40 do 1,80 W/m2K. Prilikom gradnje energetski učinkovite zgrade preporučuje se koristiti prozore s koeficijentom U < 1,40 W/m2K.

 

Ostakljenje Jednostruko staklo Dvostruko staklo Dvostruko IZO staklo s argonom Trostruko IZO staklo s kriptonom
Vrsta zgrade do 1980. 1984-2002. od 2002. pasivna kuća
U (W/m2K) 5,60 2,80 1,40 0,70
Temperatura na površini stakla ( ̊C) - 1,8 9,1 14,5 17,3
faktor prolaza Sunč. zračenja  g┴(-) 0,85 0,76 0,55 0,50

Tablica - Prolaz topline različitih vrsta ostakljenja

 

Najveći dio površine prozora čini staklo. Stakla dijelimo na izolacijska, dvoslojna ili troslojna, s različitim plinovitim punjenjem ili premazima koji poboljšavaju toplinske karakteristike. U današnjoj praksi se kod prozora najčešće susreću dvostruka ili trostruka izo-stakla. Ona podrazumijevaju stakleno tijelo koje se sastoji od više staklenih ploča odvojenih najmanje jednim hermetički zatvorenim međuprostorom koji je ispunjen zrakom ili plinom. Ako se prostor među staklima ispuni plemenitim plinom (umjesto zrakom) toplinska izolacijska svojstva se poboljšavaju. Značajan utjecaj na izolacijska svojstva prozora ima korištenje low-e stakala. Njihova površina je prema izolacijskom međuprostoru presvučena metalnim slojem koji propušta zračenje valnih duljina vidljivog spektra (Sunčevu svjetlost) dok ostale valne duljine većim dijelom reflektira.

 

Tip  ostakljenja g┴(-)
Jednostruko staklo (bezbojno, ravno float staklo) 0,87
Dvostruko izolirajuće staklo (s jednim međuslojem zraka) 0,80
Trostruko izolirajuće staklo (s dva međusloja zraka) 0,70
Dvostruko izolirajuće staklo s jednim staklom niske emisije (Low-E obloga) 0,60
Trostruko izolirajuće staklo s dva stakla niske emisije (dvije Low-E obloge) 0,50
Dvostruko izolirajuće staklo sa staklom za zaštitu od sunčeva zračenja 0,50
Staklena opeka 0,60

Tablica - Računske vrijednosti stupnja propuštanja ukupne energije ostakljenja g┴(-) kod okomitog upada sunčeva zračenja

 

U ukupnim toplinskim gubicima prozora sudjeluju i prozorski profili. Neovisno o vrsti materijala od kojeg su izrađeni, oni moraju osigurati dobro brtvljenje, prekinuti toplinski most u profilu, imati jednostavno otvaranje i niski koeficijent prolaska topline. Prozorski profili mogu biti od različitih materijala kao što su PVC, aluminij, drvo i kombinacija drveta i aluminija.

Prednost aluminijskih okvira je postojanost oblika kod velikih površina prozora, jednostavnost održavanja te otpornost na vremenske uvjete.

Prednost PVC okvira je u nižoj cijeni u odnosu na aluminijske i jednostavnijem održavanju te nižoj cijeni u odnosu na drvene prozore.

Drveni okviri su skuplji od PVC okvira i potrebno je redovito održavanje njihovih površina, ali drvo predstavlja ekološki i energetski prihvatljiv materijal. Kvalitetniji prozori smanjuju transmisijske gubitke, dok se gubitci provjetravanjem mogu smanjiti ugradnjom senzora otvorenosti prozora koji je direktno povezan sa kontrolom grijanja/hlađenja.

Kvaliteta prozora i vrata ovisi o: 

  • vrsti ostakljenja (vrsta stakla, broj stakala, međuprostor između stakala),
  • vrsti okvira (dovratnika i doprozornika), uključujući brtvila te vrste distancera,
  • vrsti i poziciji sjenila,
  • dubini do koje staklo utone u okvir
  • udjelu okvira u cijelom ostakljenju.

Ulazna vrata moraju zadovoljavati jednake zahtjeve kao i prozori, uz uvjet minimalne visine praga od 15 mm. Vjetrobran kao tamponska zona je vrlo koristan i preporučljiv.

Energetski Certifikat Zagreb

Energetski certifikat Zagreb